Pozdrav svima!
U ovom blogu pisat ćemo kako je analiza potrošnje energije u svrhu projektiranja FN elektrane dovela do sniženja računa za električnu energiju za cca 50%. Pa da ne duljimo 🙂 .
Kad god pristupam izračunu optimalnog rješenja FN elektrane uvijek, ako je to moguće, tražim 15 minutna očitanja od HEP-a. U ovom slučaju se to jako isplatilo mojem klijentu, a ja sam doživio rijedak slučaj o kojem sada pišem 🙂 .
Analizu započinjem detektiranjem karakterističnih dana u godini. U ovom slučaju za karakteristične dane sam odabrao dan kad se objekt koristi i kad se objekt ne koristi. U nastavku je prikazan karakterističan dan kad se objekt ne koristi:
Grafikon 1 Satna potrošnja objekta kad se objekt ne koristi
Izvor: energetski pregled
Možemo vidjeti da objekt iako se ne koristi konstantno koristi približno 2 kWh električne energije svaki sat, i dan i noć. Ukupno u tom danu je potrošeno 50 kWh električne energije, od čega za vrijeme niske tarife 20,9 kWh a za vrijeme visoke 29,1 kWh. Ako pretpostavimo da od 365 dana u godini objekt ne radi barem 200 dana, tada govorimo o potrošnji od 10000 kWh tj. trećini ukupne godišnje potrošnje. S druge strane ako pretpostavimo da je ta potrošnja nepotrebna tad govorimo o 17520 kWh godišnje.
U nastavku je prikazan karakterističan dan kad se objekt koristi:
9 i 10.3.2018. smo odabrali za karakteristične dane kada se objekt koristi. Grafikon 2 prikazuje satnu potrošnju kada se objekt koristi kroz dva dana.
Grafikon 2 Satna potrošnja objekta kad se objekt koristi
Izvor: energetski pregled
Očekivano, kad se objekt koristi, potrošnja skače i tijekom noći i dana. Uvidom u popis trošila skok potrošnje je uzrokovan poglavito rasvjetom (dan i noć), uredskim trošilima te kuhinjskim trošilima (dan).
Tablica 1 Raspodjela potrošnje za vrijeme niske i visoke tarife
Izvor: energetski pregled
Tablica 1 prikazuje raspodjelu potrošnje za vrijeme niske i visoke tarife. Ovakva raspodjela nije tipična za ovakvu vrstu objekta i nije logična. Stoga sam odlučio da je nužno otići (ponovo!) na teren i isključivanjem strujnih krugova utvrditi koji uređaj troši 2 kWh konstantno. To smo napravili i došli do „krivca“ 🙂 .
Naime, isprva sam mislio da su pumpe vodovodnog sustava odgovorne za potrošnju, no, nisam uzeo u obzir da neki uređaji, ako se pokvare, mogu napraviti dar-mar u potrošnji. U ovom slučaju, kad sam isključio kuhinju, potrošnja je prestala. Budući da je u kuhinji sve bilo ugašeno osim dva velika frižidera „krivac je isplivao“. Frižideri (i to oba da stvar bude bizarnija!!!) su se pokvarili i kompresori su radili na nazivnoj snazi 0-24, 365 dana u godini. Tko bi rekao 🙂 .
Uglavnom, pouka je da uvijek kad se traži optimalno rješenje za FN, treba raditi analizu potrošnje. U ovom slučaju, moj klijent je značajno profitirao prije bilo kakvih radova a ja sam sebi značajno otežao pronalazak optimalnog rješenja! Zašto sam si otežao? To je tema za neko drugo pisanje 🙂
Do sljedećeg pisanja,
Vaši Thoriumovci 🙂
.
Prethodne objave – stručni blog:
Gubitak samostalnih uporabnih cjelina prema negrijanim prostorima – blog
Udjeli obnovljive energije u zgradarstvu – blog
Aproksimacija duljine cijevi sukladno algoritmu
Mehanička ventilacija s rekuperacijom – shema 2
Izmjene zraka prirodnim putem – obrazovna ustanova
Toplana koja nije kogeneracija – Ugradnja centralne dizalice topline!
Toplana koja nije kogeneracija – koliko je zapravo skupa?
Što traži i želi postići novi tehnički propis („Narodne novine“ broj 128/15)?
Izračun do isporučene i primarne energije! Obavezan ili ne?
Električna energija – mrežarina i opskrba
Perilice posuđa – ostala električna trošila
Klima uređaji – ostala električna trošila
Pranje! I kako se to odražava na kućni budžet?
ZAŠTO G.D.-OVI PREMA GRIJANOM NE ULAZE U OPLOŠJE GRIJANOG DIJELA ZGRADE?
Rasvjeta? Kako ju prepoznati i kako modelirati potrošnju?
Iskustvene upute “za na teren”!