Aproksimacija duljine cijevi sukladno algoritmu – blog

Pozdrav svima!

Danas ćemo pisati o aproksimaciji duljine cijevi kada upotrebljavamo algoritam Grijanje i PTV. Naime, čest je slučaj da je jako teško ili vremenski prezahtjevno da utvrdimo duljine cijevi sustava grijanja i pripreme PTV-a. Stoga se, u tom slučaju, oslanjamo na aproksimacijske formule iz važećeg algoritma. No, da bismo ispravo upotrijebili aproksimacijske formule, potrebno je da razjasnimo ulazne parametre. Pa da ne duljimo 🙂

Krenut ćemo od sustava grijanja!

Za početak idemo se upoznati s načinom na koji algoritam vidi dionice cjevovoda. Vidi sliku 1.

Slika 1: Dionice cjevovoda sustava grijanja

Izvor: Algoritam za određivanje en. značajki termoteh. sustava Str. 22

Sukladno slici 1, vidimo da algoritam dijeli dionice cjevovoda u tri dionice navedene na slici.

Koje veličine ulaze u izračun i kako ih računamo?

Izvor: Algoritam za određivanje en. značajki termoteh. sustava

Kao što možemo vidjeti, prvi bitni parametri su razvijena duljina i širina zgrade ili zone. No, posebno trebamo obratiti pozornost da se ove duljine odnose na dio zgrade ili zone koje zapravo pokriva krug grijanja! Drugim riječima, u razvijenu duljinu i širini ne ćemo uzeti dio zgrade koji nema grijanje!

Druga dva bitna parametra  su visina etaže i broj etaža. Ovdje je jako bitno pročitati napomene! Naime, zadnja grijana etaža nema razvoda vertikala stoga možemo ustvrditi da se uvijek uzima:

Nlev = Broj etaža – 1;  hlev = stvarna visina kata  (m)             kada objekt nije prizemnica

Nlev = 1 ; hlev = 0,1 m                                                                  u slučaju prizemnice

Kako duljine cjevovoda značajno utječu na konačni rezultat nužno je dobro odrediti navedene parametre!

Sustav pripreme PTV-a

Slika 2 prikazuje dionice cjevovoda u sustavu pripreme PTV-a

Slika 2: Dionice cjevovoda  sustava pripreme PTV-a

Izvor: Algoritam za određivanje en. značajki termoteh. sustava

Kao što možemo vidjeti, dionice cjevovoda se generalno dijele u dvije grupe:

• Individualni spojni cjevovodi izvan cirkulacijske petlje
• Cirkulacijska petlja

Shodno tome postoje dva izračuna za aproksimaciju duljina cijevi:

• Izračun kada nema cirkulacijske petlje u objektu
• Izračun kada ima cirkulacijske petlje u objektu

Što je to cirkulacijska petlja u sustav pripreme PTV-a?

Zamislimo veliku zgradu – neboder 20 katova. U slučaju da nema cirkulacijske petlje, zapitajte se slijedeće:

Pitanja:

• Koliko dugo bi stanar na 20 katu dugo čekao toplu vodu nakon što otvori pipu?
• Koliko vode bi se bacilo u tom slučaju jer nije topla?

Odgovori:

• Dugo 🙂 tj. onoliko vremena koliko je potrebno da se isprazni ohlađena voda u cijevi tople vode
• Bacili bi cijeli volumen cijevi ohlađene vode

Možemo zaključiti da u slučaju da se ne izvodi cirkulacijska petlja, stanar bi neprihvatljivo dugo čekao toplu vodu od trenutka kad otvori pipu i pri tome bi se bacio cijeli volumen ohlađene vode u cijevi za toplu vodu. To je neprihvatljivo i s stanovišta udobnosti korištenja objekta i s stanovišta učinkovite potrošnje vode. Zato se izvodi cirkulacijska petlja u podsustavu distribucije sustava pripreme PTV-a. Naime, na slici 2 možemo vidjeti da se cirkulacijska petlja izvodi na način da individualni cjevovodi do pipe nisu predugački kako bi se vrijeme čekanja tople vode svelo na prihvatljivi minimum te kako bi se jako malo ohlađene vode bacilo.

Kako bi cirkulacijska petlja ispunjavala svoju svrhu, voda u njoj mora uvijek biti topla (24h/365 dana). To ima za posljedicu da su  gubici cirkulacijske petlje veliki i značajno utječu na krajnji rezultat! Zato treba pažljivo koristiti aproksimativni izračun duljina cijevi tj. paziti na ispravne ulazne podatke 🙂

Ulazni podaci za izračun kada nema cirkulacijske petlje:

Izvor: Algoritam za određivanje en. značajki termoteh. sustava

Kao što možemo vidjeti, kada u objektu nemamo cirkulacijsku petlju tada je ulazni podatak korisna površina zgrade koju pokriva krug razvoda PTV-a (vidi napomenu).

Ulazni podaci u slučaju kada imamo u objektu cirkulacijsku petlju:

Izvor: Algoritam za određivanje en. značajki termoteh. sustava

Kao što možemo vidjeti, prvi bitni parametri su razvijena duljina i širina zgrade ili zone. No, posebno trebamo obratiti pozornost da se ove duljine odnose na dio zgrade ili zone koje zapravo pokriva krug razvoda PTV-a! Drugim riječima, u razvijenu duljinu i širini ne ćemo uzeti dio zgrade koji nije pokriven krugom PTV-a!

Druga dva bitna parametra  su visina etaže i broj etaža. Ovdje je jako bitno pročitati napomene! Naime, zadnja grijana etaža nema razvoda vertikala stoga možemo ustvrditi da se uvijek uzima:

Nlev = Broj etaža – 1;  hlev = stvarna visina kata  (m)             kada objekt nije prizemnica

Nlev = 1 ; hlev = 0,1 m                                                                  u slučaju prizemnice

Kako duljine cjevovoda značajno utječu na konačni rezultat nužno je dobro odrediti navedene parametre!

Toliko od nas za sada!

Vaši Thoriumovci 🙂