Prvi put su nekom prirodnom staništu dodijeljena prava na Filipinima 1993.g. kada je odvjetnik Tony Oposa zastupao svoju djecu i skupinu druge djece u slučaju koji je tvrdio da praksa krčenja šuma u toj zemlji krši prava djece da žive u zdravom okolišu a koja su im dana prema Filipinskom ustavu.

Povijest se ponovila u Kolumbiji, gdje je 25 djece i mladih – u rasponu od 7 do 26 godina – tužilo Vladu zbog prava na sigurno okruženje. Njihova tužba, koju je vodila organizacija za ljudska prava Dejusticia, bila je usredotočena na prava amazonske prašume. Nakon što je saslušao slučaj, kolumbijski je Vrhovni sud priznao osobnost na dio prašume unutar granica zemlje, dajući mu prava po zakonu.

David Boyd, autor “Prava prirode: pravna revolucija koja bi mogla spasiti svijet”, kaže kako je bilo nekoliko slučajeva u kojima su djeca tužila svoje vlade kako bi zaštitile svoja prava da odrastaju u zdravom okolišu. Takvi su se slučajevi dogodili u Ugandi i Ukrajini, a spremaju se slične parnice u Portugalu i u Sjedinjenim Državama.

Kolumbijski slučaj prvi je put povezao izravno deforestaciju i klimatske promjene, kaže Boyd, koji je također izvanredni profesor prava, politike i održivosti na Sveučilištu British Columbia.

“Sud zapravo ulazi u velike detalje govoreći o tome kako je apsolutno od vitalnog značaja za vladu ne samo da zaustavi krčenje šuma, nego da društvo šire razmotri i preusmjeri naš odnos s prirodnim svijetom”, kaže . “A ono što sud kaže je da je priroda zapravo zajednica kojoj pripadamo, a ne roba za iskorištavanje. A kad priznamo da je amazonska prašuma imala zakonska prava neke osobe, ono što to čini jest da se naši odnosi s prirodom pomjeraju i kažu da imamo stvarnu zakonsku obvezu da zaštitimo i obnovimo amazonsku prašumu. Tandem dvostrukog priznanja – kako za prava prirode, tako i za prava djece na zdravu klimu – može postati “stvarno eksplozivna mješavina transformativnog potencijala” u odnosu na našu kolektivnu ekološku perspektivu.”, dodaje Boyd.

Kao dio presude, Kolumbijski Vrhovni sud naložio je da čelnici zemlje (predsjednik, ministar okoliša i ministar poljoprivrede) počnu izrađivati djelotvoran plan koji uključuje suradnju s autohtonim narodima Amazone, lokalnim zajednicama i znanstvenicima u roku od 48 sati presude.

Izvor: https://www.pri.org/stories/2018-05-06/colombian-high-court-grants-personhood-amazon-rainforest-case-against-country-s

Slična vijest: S ciljem da ju se zaštiti od zagađenja, rijeka u Novom Zelandu dobila ljudska prava