Na današnji dan obilježavamo:

  • obljetnicu rođenja Aleksey Arkhipovich Leonova, sovjetskog kozmonauta, prvog čovjeka koji je izašao iz svemirske letjelice u svemir;
  • obljetnicu smrti  Wilbur Wrighta, američkog izumitelja i avijatora,
  • otkriven je kemijski element kripton.


Obljetnica rođenja:   Aleksey Arkhipovich Leonov
(rođen 30. svibnja 1934.)

Sovjetski kozmonaut, prvi čovjek koji je izašao iz svemirske letjelice u svemir.

Dana 18. ožujka 1965. letjelica Voskhod 2 je lansirana u svemir, na kojoj su bili Leonov i Pavel Belyayeva. Na drugoj orbiti Leonov je napustio letjelicu kroz zračnu komoru, te još uvijek privezan za brod, napravio je fotografije i pokazao da je kretanje izvan svemirske letjelice lako izvedivo. Voskhod 2 napravio je 17 orbita na oko 177 km iznad zemlje.

Deset godina kasnije, 17. srpnja 1975.g, Leonov je vodio sovjetski Soyuzov brod koji se povezao u orbiti s američkom svemirskom letjelicom Apollo.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Obljetnica smrti:  Wilbur Wright  (16. travnja 1867- 30. svibnja 1912.)

Američki izumitelj i avijator, s bratom Orvilleom izumio je prvi avion s napajenjem, Flyer, sposoban za kontinuirani, kontrolirani let (1903.g.).

Orville je napravio prvi let koji je letio 12 sekundi, a Wilbur je napravio drugi let, koji je prešao 260 m u 59 sekundi. Do 1905.g. poboljšali su dizajn i gradnju te napravili nekoliko dugih letova u Flyer III, koji je bio prvi potpuno praktičan zrakoplov (1905.), u mogućnosti letjeti do 38 minuta i putovati 39 km.

Njihov model A proizveden 1908.g. može letjeti više od dva sata. Iako su imali značajnu prodaju,  europski dizajneri postali su prejaki konkurenti. Nakon što je 1912. Wilbur umro od tifusa, Orville je 1915.g. prodao svoj udio u tvrtci Wright.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Kripton

Godine 1898., Morris William Travers, engleski kemičar otkrio je element kripton (u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Kr, atomski (redni) broj mu je 36).

Ime potječe od grčke riječi “skriveno”. Bila je to frakcija odvojena od tekućeg zraka koji je, kad se stavi u Plückerovu cijev spojenu na indukcijski svitak, dala spektar svijetle žute linije na zelenoj boji.