U ovom blogu ćemo se osvrnuti na daljinsko grijanje i stavke na računu. Općenito, u Hrvatskoj imamo dvije vrste toplana. Prva vrsta je kogeneracija (u isto vrijeme proizvodi toplinsku i električnu energiju) a druga je „obična“ – proizvodi samo toplinsku energiju. O kojoj toplani se radi možemo relativno lagano zaključiti prema iznosima koje korisnici plaćaju za potrošeni kWh. Ukoliko je cijena kWh mala (HEP Toplana – Zagreb – 1 kWh = 0,17 kn + PDV) tada znamo da se radi o kogeneraciji dok ukoliko je cijena kWh velika (CTS Krnjevo – Rijeka – 0,37 kn + PDV) tada znamo da se radi o „običnoj“ toplani. Nadalje, upravo o cijeni kWh ovisi i primjerice isplativost ugradnje toplinskih razdjelnika ili radikalnija mjera – izdvajanje iz toplinskog sustava. U ovom blogu, obradit ćemo stavke na računu. Pa da ne duljimo
Koje su stavke na računu za toplanu?
U nastavku smo na slici prikazali tarifne stavke HEP-Toplane te Toplane:
Slika 1 Tarifne stavke HEP toplinarstvo
Izvor: mrežne stranice HEP Toplinarstva
Uvidom u gornju sliku vidimo da na računu za Toplanu imamo slijedeće stavke:
- Proizvodnja
- Distribucija
- Djelatnost opskrbe
- Djelatnost kupca toplinske energije
Koliki su troškovi grijanja stana od 50 m2 u Zagrebu i u Karlovcu?
U nastavku smo prikazali troškove grijanja za stan od 50 m2, u Zagrebu i Karlovcu. Instalirana snaga radijatora je 5,5 kW. Godišnja potrošnja je pretpostavljena za srednji C razred (4000 kWh).
Tablica 1 HEP Toplinarstvo – 50m2 – godišnja potrošnja energija – 4000 kWh – srednji C razred
Na slijedećem grafikonu su prikazani udjeli pojedinih stavki u ukupnim godišnjim troškovima:
Grafikon 1 HEP Toplinarstvo – 50m2 – godišnja potrošnja energija – 4000 kWh – srednji C razred – udjeli pojedinih stavki u ukupnim godišnjim troškovima
Tablica 2 Gradska Toplana, Karlovac – 50m2 – godišnja potrošnja energija – 4000 kWh – srednji C razred
Grafikon 2 Gradska Toplana, Karlovac – 50m2 – godišnja potrošnja energija – 4000 kWh – srednji C razred – udjeli pojedinih stavki u ukupnim godišnjim troškovima
U stvarnosti, troškovi za navedene slučajeve su značajno veći, i do dva puta (i više!), poglavito zbog gubitaka u distribuciji zgrade (ako je velika zgrada, izgrađena 70 ili 80 ih), načina obračuna te nemogućnosti kontrole uključivanja i isključivanja grijanja. Čak i kad su ugrađeni toplinski razdjelnici, koje je primjerice korisnik držao kompletno zatvorene, zbog gubitaka od mjernog sata do stana bit će obračunata neka potrošnja. Nadalje, toplana uključuje/isključuje grijanje neovisno o korisniku. Sve navedeno značajno utječe na visinu računa, pa često možemo čitati kako su korisnici toplane u Rijeci i Karlovcu dobili nerealno visoke račune (1000-2000 kn za mjesec prosinac/siječanj).
Kolike su jedinične cijene energije?
Tablica 3 Jedinične cijene kWh (potrošnja 4000 kWh)
Uvidom u gornju tablicu vidimo da je jedinična cijena kWh toplane Karlovac praktički jednaka jediničnoj cijeni električne energije, da je jedinična cijena kWh toplane u Zagrebu praktički jednaka cijeni kWh loživog ulja te da je trenutno najjeftiniji kWh plina. Budući da konačne jedinične cijene kWh ovise o tehničkom sustavu u zgradi te o mogućnosti kontrole sustava grijanja, ne možemo apriori temeljem jedinične cijene tvrditi koji energent će u konačnici biti najisplativiji korisniku no jedinične cijene energenata nam predstavljaju početnu točku prilikom razmatranja isplativosti promjene energenta za ostvarivanje potrebne topline za grijanje.
Toliko od nas za sada, do slijedećeg pisanja,
Vaši Thoriumovci!
